PAPINSKO VIJEĆE ZA LAIKE
2827/97/AIC-75

U skladu s traženjem da se pobožna udruga Vojska Bezgrešne uzdigne u rang međunarodne javne udruge, što ga je Papinskom vijeću za laike podnio generalni prokurator Reda franjevaca konvnetualaca pismom od 19. kolovoza 1996. (br. 79/96), a na molbu ministra generala istog Reda;

- Imajući u vidu dugu i zaslužnu povijest udruge Vojska Bezgrešne, koja je ustanovljena 16. listopada 1917., a njezinog utemeljitelja, o. Maksimilijana Kolbea, franjevca konventualca, kasnije je proglasio svetim i mučenikom njegova svetost Ivan Pavao II. (10. listopada 1982.), te da je Vojska Bezgrešne, koju je Rimski vikarijat 2. siječnja 1922. uvrstio u pobožne udruge, privukla posebnu pažnju i skrb vrhovnih svećenika, što potvrđuje i službeno pismo Pija XI. (18. prosinca 1926.), kojim se udjeljuju oprosti i povlastice, a potom i pismo istog prvosvećenika Dana 18. prosinca (23. travnja 1927.), kojim se Vojska Bezgrešne uzdiže u primarnu pobožnu udrugu. Papinsko vijeće za laike odobrilo je 8. studenoga 1975. njezine Generalne statute; to odobrenje obnovljeno je 20. prosinca 1980. ad experimentum usque ad accommodationem novo Codici juris canonici (na pokus, sve do prilagodbe novom Zakoniku kanonskog prava);

- Cijeneći prilagodbu Statutâ u cilju usklađivanja usmjerenja i struktura novim zakonskim propisima;

-Imajući u vidu da je danas Vojska Bezgrešne prisutna na pet kontinenata, u 46 zemalja, s mnogobrojnim kanonski osnovanim sjedištima, s 27 nacionalnih sjedišta i raznim djelima kršćanskog odgoja i širenja evanđelja, s oko četiri milijuna upisanih članova;

- Prihvaćajući sa zahvalnošću definiciju koju je o Vojsci Bezgrešne dao sam o. Kolbe: "Cjelokupni pogled na katolički život u novom obliku sastoji se u povezanosti s Bezgrešnom, našom sveopćom posrednicom kod Isusa" (Kolbeovi spisi, 1.220);

- Cijeneći duboko cilj Vojske Bezgrešne, koja je "sveopća kao i njezino poslanje", prema onom što predlažu novi tekstovi Statuta:

"1... surađivati na obraćenju svih, 'da bi zagovorom Djevice Marije, Kraljice apostolâ, narodi bili što prije privedeni upoznavanju istine (AG 42), vršenju Božjeg zakona i jedinstvu Crkve', 'da bi uz pomoć Majke Božje postali jedno"' (OE 30, MC 33);

"2... surađivati na posvećenju svih i pojedinaca napose po primjeru Bezgrešne, u kojoj Crkva s radošću promatra kao u najčistijoj slici ono što ona želi i nada se sva postati" (SC 103); i tako

"3... pribavljati najveću slavu presvetom i nevidljivom Trojstvu" (usp. LG 69);

- Imajući u vidu da je Vojska Bezgrešne uvijek pod "altius moderamen" (višim vodstvom) ministra generala Reda franjevaca konventualaca i da pronalazi među svojim uvjerenim pristašama i oduševljenim članovima nemali broj kardinala, biskupa i drugih prelata;

- Nakon pažljivog proučavanja novih Generalnih statuta, koje je izradila međunarodna uprava Vojske Bezgrešne;

nakon brojnih savjetovanja:

da se Vojska Bezgrešne uzdigne u Međunarodnu javnu udrugu, u skladu s kanonom 312, 1, 1. i sl. Zakonika kanonskog prava, te istovremeno potvrđuje njezine Generalne statute prema originalnom tekstu koji je predan i pohranjen u arhivu Ureda.

Stanislaw Rylko, tajnik

J. Francis Staffort, predsjednik

U Vatikanu, 16. listopada 1997., na 80. obljetnicu osnutka

Svim članovima udruge "VojskaBezgrešne"! Dijelim radost sa svima vama što smo dobili hrvatski prijevod Generalnih statuta "Vojske Bezgrešne", koju je osnovao naš poljski subrat, sv. Maksimilijan Kolbe.

U vrijeme strašne mržnje prema čovjeku i prema Bogu, gotovo istovremeno, rodila se ljubav, Maksimilijanova ljubav prema Bezgrešnoj. Po Bezgrešnoj on želi posvetiti sebe i cijeli svijet, jer Bezgrešna je jedino ljudsko stvorenje u koje se nije uselio nered, stvorenje kojega se grijeh nije dotakao. Sv. Maksimilijan osniva Vojsku, ali ne poput vojski ovoga svijeta, koje se naoružavaju ubilačkim i razaralačkim oružjem. On osniva "Vojsku Bezgrešne", koju naoružava oružjem ljubavi, ljubavi prema Bezgrešnoj, po kojoj želi privesti cijeli svijet božanskoj ljubavi, i spasiti svakoga čovjeka.

I u vremenu u kojemu mi živimo osporavaju se mnoga načela vjerskog i kršćanskog života, a na ovim stranicama možemo otkriti veliki oslonac i snagu u razvoju osobnog, vjerskog i kršćanskog života i djelovanja. Naći ćemo najbolji putokaz prema Kristu, naći ćemo taj put po Mariji Bezgrešnoj, kako nam ga je pokazao sv. Maksimilijan Kolbe.

"Stoga je nama, slugama Božjim, velika sramota da su sveci izveli djela a mi hoćemo primiti hvalu i čast govoreći o njima." Tako nam kaže sv. naš Otac Franjo u svojoj 6. Opomeni. Ovi Generalni statuti nisu prevedeni zato da se divimo sv. Maksimilijanu ili da o njemu govorimo, nego su poticaj i smjerokaz da nastavimo i oživotvorimo njegovo djelo, posvećujući sebe i druge po ljubavi prema Bezgrešnoj.

Dobri Bog neka blagoslovi, a zagovor Bezgrešne i sv. Maksimilijana neka prati sve članove "Vojske Bezgrešne". Svima vama želim - MIR I DOBRO!

U Zagrebu, 2. veljače 2000., na dan Gospodinova prikazanja u Hramu i Dan posvećenog života.

fra Ilija Miškić, OFM Conv., ministar provincijal

Svrha

Raditi na tome da se svi ljudi obrate Bogu, bilo da su to grešnici, ili nekatolici ili nevjernici, a napose masoni, te da svi postanu sveti, pod zaštitom i posredništvom Bezgrešne Djevice.

Uvjeti

1. Potpuno se posvetiti Bezgrešnoj Djevici, stavljajući se slobodno, kao poslušno i plemenito oruđe, u njezine ruke;

2. Nositi čudotvornu medaljicu;

3. Upisati svoje ime u jedno sjedište, koje je kanonski ustanovljeno (uvjet nije neophodan).

Sredstva apostolata

1. Moliti, činiti pokoru, prikazivati Bogu napore i patnje svagdašnjeg života; po mogućnosti, Bezgrešnoj upravljati ovu kratku molitvu svakodnevno: "O Marijo, bez grijeha začeta, moli za nas koji se tebi utječemo i za one koji se tebi ne utječu, a osobito za masone";

2. Po mogućnosti, upotrebljavati svako drugo zakonito i valjano sredstvo za obraćenje i posvećenje ljudi, prema različitim staležima i uvjetima života, prema prilikama koje dođu, a to se prepušta revnosti i razboritosti pojedinaca. Posebno se preporučuju sredstva: širenje čudotvorne medaljice i apostolat primjerom, te riječju i tiskom pokreta. (KS 21)