Svaki kršćanski narod u svojoj zemlji ima barem jedno posebno svetište posvećeno Mariji, Majci Isusovoj i Majci našoj. Tako i Poljaci, narod vjeran Isusu i njegovoj Majci Mariji hodočasti "Crnoj Gospi" u Czestohowu, glavno marijansko svetište poljskog naroda. Svetište «Gospa od Jasne Gore», kako se još naziva nalazi se na brežuljku pokraj samog grada Czestohowe. Godine 1382., pavlini Ugarske provincije na malenom brežuljku osnovali su svoj samostan. Dvije godine kasnije princ Ladislav, ugarskog podrijetla, daruje monasima marijansku ikonu.

Ikona napravljena na plavo – zelenom stolnjaku površine 122,2 x 82,2 x 3,5 cm, prikazuje Mariju s djetetom Isusom u rukama. Isus, koji sjedi na lijevoj Marijinoj ruci u crvenkastoj haljini ima pogled upravljen u daljinu. U desnoj ruci drži Bibliju, a lijeva ruka nalazi se u karakterističnom položaju vladara i učitelja. Marija je naslikana u plavo - žutoj haljini i ogrtaču koji je ukrašen ljiljanima.

Uz ikonu koja prikazuje Isusa i Mariju nastala je legenda koja govori da ju je naslikao sv. Luka na stolnjaku koji je napravio sam Isus. Nakon dugih godina pronašla ju je i spasila sv. Helena, koja se nalazila na hodočašću u Jeruzalemu, te je donijela 326. godine u Carigrad. Ona ju je kasnije darovala svome sinu Konstantinu koji je za nju sagradio svetište u Konstantinopolisu (današnji Carigrad).

Između VII. i VIII. stoljeća slika se nalazi u Poljskoj. Budući da se u to vrijeme javlja ikonoklasizam, koji osuđuje štovanje slika i ikona, ikonu su, da ne bi bila uništena, sakrili u šumama Poljske.

Povijesne legende bolje su dokumentirane kada je sliku dobio u posjed vladar Ladislav . Kod napada Tatara na Ladislavovu utvrdu 1382. godine jedan je Tatar pogodio sliku strijelom. Ladislav je pobojavši se da bi on i ikona mogli biti uništeni pobjegao zaustavivši se u malenom gradiću Czestohowi, gdje je ikonu stavio u malu crkvicu sagrađenu od drva. Nakon oslobađanja od Tatara sagradio je pavlinima samostan i gotičku crkvu kako bi osigurao ikoni sigurnost.

No sigurnost svetišta uskoro je ponovno bila ugrožena. Svetište su 1430. godine napali Husiti. Ušavši u crkvu, jedan od pljačkaša dva puta je udario sliku mačem, ali je u želji da sliku udari još jednom pao na tlo i umro. Ovi udarci još su i danas vidljivi na slici.

1655. godine gotovo čitava Poljska bila je pregažena od švedskog kralja Karla X., samo je područje oko svetišta bilo neosvojeno. Monasi su se uspješno obranili od četverodnevne opsade, a naposljetku je poljski narod istjerao osvajače iz zemlje. Nakon te pobjede, Gospa iz Czestohowe postala je simbol poljskog jedinstva i bila je okrunjena Kraljicom Poljske, a poljski kralj je kralj zemlju predao pod njezinu zaštitu.

Moderna legenda govori o obrani od ruskog osvajanja. Godine 1920. ruska vojska nagomilala je svoje snage na rijeci Visli i zaprijetila Varšavi, no ruske su se snage povukle kada su vidjele ikonu.

U svetištu «Gospe od Jasne Gore» ili kako je još zovu «Crna Gospa», budući da je ikona začađena od zavjetnih svijeća koje stoljećima gore ispred nje, molilo se i u teškim vremenima II. svjetskog rata, a i nakon njega kada su na vlast došli komunisti. Tu se moli i danas kada se Poljska oslobodila svih okupatora, a molit će se do dana kada će nas u potpunosti osloboditi Isus i po zagovoru svoje Majke uzeti u svoje kraljevstvo.